Dok vlasti godinama ističu rast prosječnih plata i „stabilnu inflaciju“, građani Bosne i Hercegovine svakodnevno se suočavaju s drugačijom realnošću, praznijim novčanicima i sve skupljom osnovnom potrošačkom korpom. Poređenje cijena iz 2020. i 2025. godine pokazuje da su troškovi života eksplodirali, dok je rast primanja ostao daleko iza tržišnih udara.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata porasla je sa 965 KM u julu 2020. godine na oko 1.570 KM u 2025. godini. Međutim, taj nominalni rast gubi smisao kada se uporedi s drastičnim poskupljenjima hrane, higijenskih proizvoda, odjeće, obuće i komunalnih usluga. Kupovna moć građana je, uprkos višim platama, realno manja nego prije pet godina.
Hrana skuplja i do 100 posto i više
Cijene osnovnih životnih namirnica bilježe alarmantan rast. Kilogram mljevene kafe, koji je 2020. godine koštao oko 13 KM, danas dostiže i 29–30 KM, što je rast veći od 120 posto. Mlijeko, riža, hljeb i brašno također su značajno poskupjeli. Riža je sa oko 3,1 KM skočila na 4,6 KM, hljeb sa 2,3 na gotovo 3,8 KM, dok je cijena brašna porasla za oko 50 posto.
Mesni proizvodi dodatno opterećuju kućne budžete. Kilogram svježe piletine porastao je sa oko 4,6 KM na 6,6 KM, pastrmke sa 9,8 na 13,3 KM, dok je junetina gotovo udvostručila cijenu sa oko 13 KM na više od 24–25 KM po kilogramu. Ono što je nekada bio standardni nedjeljni ručak, danas je za mnoge luksuz.
Ni voće i povrće nisu izuzetak. Jabuke su sa 1,5–2,5 KM porasle na oko 3 KM po kilogramu, banane sa oko 2,4 KM na više od 3 KM, dok je krompir, kao osnovna namirnica, sa 0,9 KM skočio na oko 1,5 KM. Grah je sa 4,7 porastao na više od 6 KM po kilogramu.
Higijena i kućne potrepštine su tihi udar na budžet
Posebno zabrinjava rast cijena higijenskih proizvoda. Deterdžent za veš poskupio je sa 3,7 KM na oko 6 KM po kilogramu, deterdžent za suđe sa 2,9 na više od 4 KM po litri, dok je šampon za kosu porastao sa oko 9 na više od 12 KM.
Najdrastičniji primjer su higijenski ulošci, čija je cijena porasla za čak 162 posto, sa oko 1,6 KM po pakovanju u 2020. na više od 4 KM u 2025. godini. Proizvod koji je nužnost, a ne luksuz, postao je dodatni teret za hiljade žena.
Odjeća, obuća i komunalije dodatno opterećuju građane
Rast cijena nije zaobišao ni odjeću i obuću. Dječije teksas hlače, koje su nekada koštale oko 26 KM, danas prelaze 32 KM, dok su muške kožne cipele poskupjele sa oko 124 KM na gotovo 170 KM. Sve to prati i konstantno povećanje troškova struje, vode, grijanja i ostalih komunalnih usluga.
Plate rastu ali život postaje skuplji
Iako je prosječna plata nominalno veća za više od 600 KM u odnosu na 2020. godinu, građani taj rast gotovo da ne osjećaju. Za mnoge, taj iznos ne pokriva ni razliku u cijeni jedne prosječne sedmične kupovine. Rast plata ostaje statistička kategorija, dok je svakodnevni život sve skuplji.
Posebno su pogođeni penzioneri, porodice s djecom, studenti i radnici s minimalnim primanjima. U zemlji u kojoj, prema procjenama međunarodnih organizacija, oko 17 posto stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu, a stotine hiljada ljudi jedva zadovoljava osnovne potrebe, ovakav trend dodatno produbljuje socijalni jaz.
Stabilna je samo nesigurnost
Dok se govori o stabilnoj inflaciji, za građane je stabilna jedino nesigurnost. Tržište diktira cijene, ali država još uvijek ne nudi dovoljno efikasne mjere zaštite najugroženijih. U suprotnom, ekonomska stabilnost ostat će tek fraza, a sve veći broj ljudi u Bosni i Hercegovini neće živjeti već preživljavati.
Jer, na kraju, nije presudno koliko zarađujemo, već koliko s tim novcem možemo da živimo.
