Gorivo, gas, grijanje, a uskoro možda i struja – dok građani sve teže sastavljaju kraj s krajem, vlast ponovo govori o poskupljenjima. Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u svjetskim cijenama energenata, već i u stanju domaćeg energetskog sektora.
Građane Bosne i Hercegovine mogli bi u narednim mjesecima dočekati novi udari na kućne budžete. Nakon poskupljenja goriva, sve glasnije se govori o novom rastu cijena gasa i grijanja, a moguće je i povećanje cijene električne energije.
Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se ovakve najave ponavljaju gotovo kao po pravilu – čim se pojavi problem na svjetskom tržištu, posljedice se vrlo brzo prebace na građane.
A pitanje koje se sve glasnije nameće jeste: šta je Vlada Federacije BiH uradila da domaći energetski sistem bude otporniji na takve udare?
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević, gostujući u emisiji BHT1 uživo, upozorio je da energetski sektor BiH ulazi u izuzetno težak period.
Poskupljenja još nisu završena
Cijena nafte posljednjih dana ponovo je pala nakon što je prethodno prešla 90 dolara po barelu. Ako se taj trend nastavi, moguće je da građani ponovo vide nešto niže cijene na benzinskim pumpama.
Ali tu dobre vijesti, prema Bečarevićevim procjenama, uglavnom prestaju.
Već se otvara mogućnost novog rasta cijene prirodnog gasa, a takav scenario gotovo sigurno bi se odrazio i na cijenu grijanja, ali i na troškove poslovanja privrede.
Posebno zabrinjava mogućnost novih poskupljenja tokom četvrtog kvartala, odnosno u periodu kada domaćinstva ulaze u grijnu sezonu i kada su troškovi života tradicionalno veći.
A onda dolazi i ono najteže pitanje – električna energija.
Bečarević očekuje da bi nakon izbornog perioda mogao biti pokrenut tarifni postupak koji bi otvorio prostor za povećanje cijena električne energije.
“Ulazimo u spiralu poskupljenja koju više ne mogu pratiti ni povećanja plaća ni penzija”, upozorio je.
Drugim riječima, ako se ostvare ove prognoze, građane bi u kratkom periodu mogli pogoditi novi troškovi goriva, grijanja, gasa i električne energije.
Vlada FBiH pred ozbiljnim pitanjima
Ovdje se više ne može govoriti samo o tome koliko košta barel nafte na svjetskom tržištu.
Bosna i Hercegovina ima vlastite energetske resurse, velike elektroenergetske kompanije, rudnike i potencijal za proizvodnju električne energije. Ipak, godinama se suočava sa istim problemima.
Rudnici su u problemima. Elektroprivredama se pogoršava finansijska situacija. Veliki energetski projekti kasne ili stoje. Investicije su nedovoljne, a strateška pitanja energetike prečesto ostaju zarobljena u političkim prepucavanjima.
Sve to događa se dok građanima istovremeno stižu sve veći računi.
Zato je potpuno legitimno postaviti pitanje šta je Vlada FBiH, ali i nadležno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, konkretno uradilo da spriječi ovakav scenario?
Jer nije dovoljno građanima objašnjavati da je za poskupljenje kriva cijena nafte, geopolitička situacija ili stanje na svjetskom tržištu.
Kada cijene rastu – građani plaćaju. Kada sistem godinama nema dovoljno investicija i ozbiljne reforme – ponovo plaćaju građani.
“Energetski sektor je na izdisaju”
Bečarević stanje u energetskom sektoru opisuje veoma ozbiljnim.
Kao ključne probleme navodi situaciju u rudnicima, probleme Elektroprivrede BiH, Ugljevika, pad potrošnje prirodnog gasa i zastoj u realizaciji velikih energetskih projekata.
Njegova ocjena je brutalno direktna:
“Energetski sektor Bosne i Hercegovine je na izdisaju.”
Ako je takva procjena tačna, onda se postavlja pitanje kako je moguće da se o energetskim problemima godinama govori, a da se građani i dalje nalaze u istoj situaciji.
Umjesto dugoročnog rješavanja problema, vlast se često bavi gašenjem požara kada oni već izbiju.
Gdje je Južna interkonekcija?
Posebno pitanje predstavlja Južna gasna interkonekcija.
Projekt koji se godinama predstavlja kao jedan od važnih strateških pravaca za energetsku sigurnost Federacije BiH i dalje nema dinamiku kakvu bi javnost očekivala od projekta tog značaja.
Bečarević upozorava i na ekonomsku stranu projekta, posebno imajući u vidu pad potrošnje prirodnog gasa u BiH.
Istovremeno, građani se pripremaju za moguća nova poskupljenja.
I tu se ponovo vraćamo na isto pitanje: ima li Federacija BiH jasnu energetsku strategiju ili se problemi rješavaju tek kada postanu hitni?
Prvo “reset”, pa onda veliki projekti
Bečarević smatra da BiH prije svega mora urediti ono što već ima.
Potrebno je restrukturiranje energetskih kompanija, rješavanje problema u rudnicima, ozbiljnije investicije i, prije svega, angažovanje stručnih ljudi koji razumiju energetiku.
Njegova poruka je jasna – potreban je reset, od Vlade i resornog ministarstva do energetskih kompanija.
Jer teško je govoriti o velikim projektima, uključujući nuklearnu energiju, dok se istovremeno ne uspijevaju riješiti problemi postojećeg sistema.
Na kraju sve dolazi na račun građana
Energetska politika možda zvuči kao tema za konferencije, ministarstva i uprave javnih kompanija. Ali njene posljedice građani osjećaju vrlo konkretno.
Na računu za struju. Na cijeni grijanja. Na pumpi. U prodavnici. U troškovima proizvodnje i transporta.
Zato najave novih poskupljenja više nisu samo ekonomska tema. One postaju pitanje standarda građana i odgovornosti vlasti.
Ako se već godinama zna da je energetski sektor u problemima, onda građani imaju pravo pitati zašto se ozbiljne reforme pokreću tek kada račun dođe na njihovu adresu.
I dok vlast bude tražila opravdanja u cijeni nafte, geopolitičkim krizama i svjetskom tržištu, ostaje činjenica da je energetska sigurnost države prije svega pitanje domaće politike, upravljanja i pravovremenih investicija.
U nastavku pogledajte prilog BHRT-a:
