Klub Bošnjaka u NSRS nije pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa: Milorad Dodik mora potpisati zakone koji zabranjuju rad institucija BiH u RS
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nije pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa setom zakona koje je usvojila Narodna skupština RS. Ove odluke sada omogućavaju predsjedniku RS, Miloradu Dodiku, da potpiše ukaz kojim se proglašavaju zakoni koji zabranjuju rad određenih institucija BiH u ovom entitetu.
Naime, krajem prošlog mjeseca, parlament manjeg bosanskohercegovačkog entiteta usvojio je zakone i odluke kojima se onemogućava rad pravosudnih institucija i agencija za provođenje zakona BiH na teritoriji RS-a. Ovi zakoni se odnose na zabranu djelovanja Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Nakon što su zakoni prošli kroz entitetsku Narodnu skupštinu, potrebna je finalna faza – potpisivanje ukaza od strane predsjednika RS-a Milorada Dodika, čime će ovi zakoni stupiti na snagu. Bez obzira na upozorenja probosanskih političkih stranaka koje navode da su ovi zakoni neustavni i protivni Dejtonskom mirovnom sporazumu, vladajuća koalicija u RS-u nastavlja s implementacijom tih mjera.
Naime, Dodik i vlasti RS-a smatraju da imaju pravo regulirati vlastite unutrašnje zakone, dok su probosanske stranke od samog početka protiv ovih zakona, jer ih smatraju napadom na Ustav BiH i na samu pravnu strukturu zemlje.
Povratak nadležnosti BiH
Iako su zakoni usvojeni, očekivala se reakcija Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, koji je trebao pokrenuti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i zatražiti ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom RS-a. Međutim, Klub Bošnjaka nije podnio ovu inicijativu, već su odlučili da se obrate Ustavnom sudu BiH nakon što zakoni stupe na snagu.
Dževad Mahmutović, delegat u Klubu Bošnjaka, naglašava da će uskoro biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH, jer se, prema njegovim riječima, radi o zakonima koji predstavljaju direktan napad na ustavni poredak BiH. Mahmutović upozorava da bi ovakvi zakoni mogli biti tretirani kao krivično djelo, jer jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH nije u skladu sa Ustavom zemlje.
“Prenos nadležnosti je urađen u skladu sa sporazumom dva entiteta, u skladu sa Ustavom BiH, i ne postoji način da bilo koji nivo vlasti mijenja te zakone ili osporava ih”, tvrdi Mahmutović, te dodaje da očekuju brzu reakciju Ustavnog suda BiH.
Potencijalne krivične posljedice
Pored ustavne dimenzije, usvajanje ovih zakona može imati i krivične posljedice. Naime, izglasavanje zakona kojima se smanjuje nadležnost BiH na teritoriji RS-a može biti kvalificirano kao napad na ustavni poredak BiH, što je prema Krivičnom zakonu BiH kažnjivo s najmanje pet godina zatvora. Član 156 Krivičnog zakona jasno definira kazne za promjenu ustavnog poretka ili svrgavanje najviših institucija BiH, čime se ovaj korak RS-a stavlja pod ozbiljan pravni upitnik.
Zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS-a predstavljaju još jedan pokušaj smanjenja pravne moći BiH u ovom entitetu, ali suočeni s pravnim i političkim izazovima, bit će zanimljivo pratiti hoće li Ustavni sud BiH reagirati na vrijeme, kako bi se osigurala stabilnost ustavnog i pravnog poretka u zemlji.
S obzirom na ozbiljnost situacije, vrlo brzo ćemo saznati hoće li ovi zakoni, koji su izazvali značajnu političku napetost, zaista biti primijenjeni ili će biti obustavljeni kroz sudsku kontrolu. U svakom slučaju, predstojeći mjeseci donose još jedno poglavlje u političkoj borbi za integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.
