Da li nam je danas zaista ovako dobro kao što nas ubjeđuju brojkama?

0
333
Foto: X/Nermin Nikšić

Podaci koje je nedavno iznijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine djeluju ohrabrujuće na prvi pogled. Tvrde da je minimalna plata u vrijeme preuzimanja vlasti iznosila 596 KM, dok danas iznosi 1.000 KM, da je najniža penzija porasla sa 538 KM na 600 KM, a prosječna plata sa 1.277 KM na 1.590 KM. Navodi se i da je udio javnog duga u BDP-u smanjen sa 22,05 na 18,8 posto te da su uvedene stipendije za povratnike koje ranije nisu postojale.

Na papiru – zvuči sjajno. Ali da li je to zaista tako?

Ekonomski analitičari upozoravaju da su ovakva poređenja često selektivna i da bez konteksta inflacije, rasta cijena hrane, energenata i stanovanja, brojke gube svoj smisao. U mandatu Fadila Novalića, posebno u njegovoj posljednjoj godini 2022., minimalna penzija povećavana je čak šest puta, što je kumulativno donijelo rast od 16,25 posto u samo jednoj godini – što i dalje ostaje jedan od najvećih skokova u kratkom periodu. Dakle, rast penzija nije počeo tek s novom vlašću, već je imao kontinuitet i ranije.

Ekonomski analitičar Igor Gavran, za Klix.ba, ističe da su podaci koje Vlada prezentira nominalno tačni, ali da ne odražavaju realno stanje. “Uopšte nisu spomenuti inflacija i potrošačka korpa, odnosno troškovi života koji su neophodni da se procijeni koliko zaista neki iznos vrijedi danas u odnosu na ranije. Kada to uzmemo u obzir, neki iznosi kojima se hvale postaju sramotni, a ne pohvalni – npr. iznos minimalne penzije”, kaže Gavran. Pitati ćemo i penzionere, nosioce ovih minimalnih penzija, šta su tada mogli sa 538 KM, a šta mogu danas sa 600 KM?

Dodaje i da je pogrešno kao uspjeh predstavljati jednokratne pomoći građanima. “Zašto je pozitivno da penzioneri ili borci trebaju sadaku, umjesto da imaju adekvatne prihode? Pa i porodilje – zašto je rađanje djece luksuz koji prosječan građanin ne može finansirati, nego mu poslije još treba i dječji doplatak?”, navodi on.

Rast plata i penzija, smatraju ekonomisti, ne znači nužno bolji životni standard ako su troškovi života porasli još brže. Bosna i Hercegovina je, kao i ostatak Evrope, prošla kroz period rekordne inflacije – cijene hrane, energenata i stanovanja skočile su i do 30 posto. Zato se postavlja pitanje – da li su današnji pokazatelji rezultat ekonomskog napretka ili samo posljedica inflatornih prilagođavanja?

Gavran podsjeća da vlasti ne govore o ključnim stvarima: koliko se građana iselilo iz Federacije BiH, kakvo je stanje javnih preduzeća poput Elektroprivrede BiH, koliko su porasle cijene struje, vode i javnih usluga, koliko je kilometara autoputeva izgrađeno i zašto se brojni projekti godinama odgađaju. “Sve prethodne vlade su selektivno prikazivale svoj rad kao savršen, ali prava mjera uspjeha je broj ljudi koji su se iselili i koliko smo zaostali za razvijenijim državama – osim, naravno, u cijenama”, zaključuje Gavran.

Brojke, dakle, mogu zvučati impresivno, ali stvarni život građana Federacije BiH priča drugu priču – onu o rastu cijena, stagnaciji standarda i odlasku mladih. A dok vlasti zbrajaju procente i prikazuju tabele, obični građani zbrajaju koliko im je ostalo do kraja mjeseca.

Foto: Facebook/Fadil Novalić

Podsjećanja radi, 12. maja 2023. godine oglasio se bivši premijer Fadil Novalić, koji je tada, neposredno nakon što su stranke Trojke preuzele vlast, poručio:

“Dragi građani, dužan sam da vas obavijestim o stanju koje sam zatekao i o stanju koje ostavljam iza sebe. Šta sam zatekao? Na računu je bilo 0 KM. Deficit budžeta FBiH, deficit budžeta u ministarstvu poljoprivrede, autocestama, svim mogućim fondovima, ministarstvima. Sve je bilo opustošeno – 705 miliona deficita. Na svakom koraku nezadovoljni radnici. Penzije i plate su kasnile. Boračke naknade, također. Poticaji privredi bili su nepostojeći. Ogromni dugovi u svim sektorima. Iza sebe sam ostavio stabilan penzioni fond. Na računima Vlade 800 miliona likvidnih sredstava, suficit budžeta od 478 miliona maraka. Redovne penzije i penzionere koji uvijek mogu računati na njihovo povećanje. Redovne isplate svih naknada. I dug značajno otplaćen. Došli smo do toga da nam MMF nije ni potreban. Nadam se da će to znati sačuvati ovi nametnuti što se sada kite tuđim rezultatima.”

Prethodni članakHrvatska osnovna škola zabranila mobitele, energetska pića, umjetne nokte i šminku
Naredni članakPreminuo je Halid Bešlić – legenda narodne muzike

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime