Elektroprivreda BiH (EPBiH) ove godine bilježi drastičan pad proizvodnje i ogroman finansijski minus koji bi, prema posljednjim procjenama, mogao iznositi čak 61,2 miliona KM. Time je u potpunosti srušen plan kojim je za 2025. godinu bila predviđena simbolična dobit od 1,6 miliona maraka.
Prema analizi portala BiznisInfo.ba, do rebalansa plana došlo je nakon loših rezultata u prvoj polovini godine i sve pesimističnijih prognoza za ostatak perioda.
Kolaps proizvodnje – ključni uzrok minusa
Najveći problem EPBiH je ogroman pad proizvodnje električne energije. Prema novom planu, umjesto planiranih 6.261 GWh, očekuje se svega 4.989 GWh, što znači pad od čak 1.272 GWh.
Od toga se najveći dio odnosi na termoelektrane, koje će proizvesti 1.072 GWh manje nego što je planirano, dok su hidroelektrane slabije za dodatnih 200 GWh.
Razlozi su poznati: manjak uglja, zastarjela oprema, loše upravljanje rudnicima i česti ispadi termo blokova.
Kupovina struje – sve skuplja i sve veća
Zbog manjka vlastite proizvodnje, Elektroprivreda BiH je prisiljena na masovnu kupovinu električne energije na tržištu, što je dodatno opteretilo finansije kompanije. Prema rebalansu, kupovina će biti veća za čak 765 GWh, a troškovi za tu energiju porasli su za oko 62 miliona KM.
Značajan dio te energije, prema tržišnim podacima, dolazi iz Hrvatske, koja se posljednjih mjeseci pojavljuje kao glavni izvoznik struje prema BiH. Ironično, zemlja koja je donedavno bila neto izvoznik električne energije sada sve više uvozi – i to najčešće iz susjedstva, po višestruko višim cijenama.
Politička odgovornost i posljedice
Kritičari upozoravaju da je trenutni minus EPBiH direktna posljedica neplanske politike Trojke, koja je, kako kažu, više pažnje posvetila kadrovskim rješenjima nego stabilnosti elektroenergetskog sistema. Problemi u rudnicima, neulaganje u nove blokove, kašnjenje sa modernizacijom proizvodnje i izostanak strateških odluka – sve to sada dolazi na naplatu.
Ako se ovakav trend nastavi, BiH bi mogla od regionalnog izvoznika električne energije postati trajno zavisna od uvoza, dok će gubitke, kao i obično, na kraju pokriti građani kroz skuplju struju.
