Federacija Bosne i Hercegovine od 1. januara 2026. godine trebala bi ući u jednu od najznačajnijih reformi penzionog sistema u posljednjoj deceniji. Izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO/MIO) donose novi model usklađivanja penzija, redovna povećanja dva puta godišnje i značajan rast minimalne penzije. Međutim, uz pozitivne efekte, u javnosti se sve češće postavlja pitanje socijalne pravednosti ovakvog modela povećanja.
Prema najavama iz Vlade FBiH, penzije će se ubuduće usklađivati na osnovu rasta prosječnih plata i indeksa potrošačkih cijena, umjesto dosadašnje formule. Usklađivanje će se vršiti dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Projekcije pokazuju da bi ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo iznositi oko 17 posto u odnosu na 2025. godinu, pri čemu bi januarsko usklađivanje iznosilo oko 11,6 posto, a julsko dodatnih 5,6 posto.
Poseban akcenat reforme stavljen je na rast minimalne penzije, koja bi sa sadašnjih oko 599 KM trebala porasti na približno 700 KM. Prema okvirnim izračunima, nakon oba usklađivanja najniža penzija mogla bi iznositi oko 705 KM, zagarantovana oko 842 KM, dok bi prosječna penzija u Federaciji BiH mogla dostići oko 898 KM. Najviše penzije, prema procjenama, mogle bi premašiti iznos od 3.500 KM.
Iako ove brojke na prvi pogled djeluju ohrabrujuće, dio stručne javnosti i penzionerskih udruženja upozorava na problem proporcionalnog povećanja. Naime, isti procent rasta za sve kategorije penzionera u praksi znači da će penzioneri s najnižim primanjima dobiti povećanje od oko 100 KM, dok će oni s penzijama iznad 3.000 KM dobiti dodatak koji može iznositi i do 500 KM.
Takav odnos, tvrde kritičari, dodatno produbljuje razlike unutar penzionerske populacije. Dok je za korisnike minimalne penzije povećanje od stotinu maraka pitanje osnovne egzistencije i pokrivanja troškova hrane, lijekova i režija, za penzionere s višim primanjima višestruko veći nominalni rast nema isti životni značaj. U tom kontekstu sve se češće postavlja pitanje da li bi buduća usklađivanja trebala imati jaču socijalnu komponentu, posebno u uslovima rasta troškova života.
Dodatno pitanje predstavlja i finansijska održivost reforme. Za punu primjenu izmjena Zakona o PIO/MIO u 2026. godini, uz postojećih oko 500 miliona KM, bit će potrebno osigurati još najmanje 500 miliona KM. Federalno ministarstvo finansija već je upozorilo na fiskalne rizike i izazove dugoročne održivosti sistema.
Prema izjavama ekonomskih stručnjaka, dodatna sredstva mogla bi se osigurati kroz novo zaduživanje na domaćem ili inostranom tržištu, emisiju vrijednosnih papira, kao i kroz očekivane efekte proširenja fiskalizacije i rasta javnih prihoda. Međutim, konačni izvori finansiranja još nisu precizno definisani.
Reforma penzionog sistema u Federaciji BiH donosi veća primanja i redovnija usklađivanja, ali istovremeno otvara ozbiljnu raspravu o pravednosti raspodjele povećanja i dugoročnoj stabilnosti sistema. Hoće li novi zakon zaista poboljšati položaj najugroženijih penzionera ili će dodatno naglasiti razlike između najnižih i najviših penzija, zavisit će od konačnih rješenja koja će usvojiti Parlament FBiH, ali i od načina na koji će se zakon provoditi u praksi.
