Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Budžet institucija BiH za 2026. godinu, vrijedan 1,58 milijardi KM, čime je okončano višemjesečno čekanje na najvažniji finansijski dokument države. Budžet je usvojen gotovo sedam mjeseci nakon početka godine, a na snagu će stupiti nakon objavljivanja u Službenom glasniku BiH.
Za budžet je glasalo devet delegata, jedan je bio protiv, dok je pet bilo suzdržano. Prijedlog je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH po hitnom postupku, što je izazvalo kritike dijela opozicije. Delegat Kemal Ademović upozorio je da je hitna procedura onemogućila podnošenje amandmana, ocijenivši da se na taj način prikriva odgovornost za višemjesečno kašnjenje i uskraćuje mogućnost da se isprave nedostaci budžeta.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je da je prijedlog budžeta mjesecima čekao u Predsjedništvu BiH, te da je u parlament upućen bez ikakvih izmjena.
Budžet za 2026. godinu iznosi 1.580.500.000 KM, što je za deset miliona KM više nego prošle godine. Najveća povećanja sredstava predviđena su za sigurnosne i pravosudne institucije, među kojima su SIPA, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, Granična policija BiH, Sud i Tužilaštvo BiH, kao i Ministarstvo odbrane BiH.
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da u usvojenom budžetu nema direktne finansijske pomoći za BHRT, iako su predstavnici Naše stranke ranije javno tvrdili da neće podržati nijedan budžet koji ne predviđa sredstva za državni javni servis.
Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto ranije je poručivao da njegova stranka neće glasati za budžet bez pomoći BHRT-u. Ipak, nakon što je Vijeće ministara odobrilo šest miliona KM iz viška sredstava Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za određene projekte BHRT-a, zastupnici Naše stranke podržali su budžet u parlamentu, iako on ne sadrži direktnu budžetsku stavku za finansiranje javnog servisa.
Promjenu stava napravio je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Prilikom ranijeg razmatranja gotovo identičnog prijedloga budžeta bio je suzdržan upravo zbog toga što nisu bila osigurana sredstva za BHRT i institucije kulture, čime prijedlog tada nije dobio potrebnu podršku. Međutim, nešto više od mjesec dana kasnije podržao je isti budžet, iako u njemu nije izvršena nijedna izmjena koja se odnosi na finansiranje državnog javnog servisa.
Ovakav rasplet izazvao je brojne reakcije u javnosti, s obzirom na to da su predstavnici stranaka Trojke mjesecima isticali kako neće pristati na budžet bez rješavanja finansijske krize BHRT-a. Na kraju je budžet usvojen bez direktne pomoći državnoj televiziji, što je otvorilo pitanja o dosljednosti ranije iznesenih političkih stavova.
