Intervju: Adi Softić, predsjednik Udruženja mladih “Dictum Factum” – Snaga mladosti za bolju zajednicu

Udruženje mladih “Dictum Factum” već više od decenije kroz kulturu, umjetnost i projekte osnažuje mlade i povezuje ih u cilju stvaranja inkluzivne i snažne lokalne zajednice. Povodom predstojeće konferencije i ostalih događaja, koje 18. januara ove godine organizuje ovo udruženje, razgovarali smo s predsjednikom udruženja, Adijem Softićem, koji je podijelio inspirativnu priču o nastanku udruženja, njegovim aktivnostima i planovima za budućnost.

1. Možete li nam ukratko reći nešto o udruženju Dictum Factum? Kako je nastala ideja za njegovo osnivanje i šta je njegova misija?

Udruženje mladih “Dictum Factum” osnovano je u februaru 2014. godine i počelo je s aktivnim radom netom prije katastrofalnih poplava. Ideja o osnivanju potekla je od naše sugrađanke Enne Zone Đonlić, koja mi je tada kao maturantica predala „štafetu“ s vjerom da ćemo moj tadašnji tim, okupljen kao volonterska ekipa nažalost ugašenog udruženja „Umero“, znati napraviti odlične stvari za zajednicu. Naša misija je od samog početka ista – kroz kulturu, umjetnost i primjenjiva znanja spajamo mlade ljude, rušimo stigme i barijere te gradimo socijalnu koheziju i zajednicu inkluzivnu za sve njene građanke i građane.

Ideja kao takva sazrijevala je stihijski. Uz gospođu Vesnu Obralić i mog oca Envera sazrijevali smo kao aktivisti, učili se implementaciji i pisanju projekata. O lojalnosti i kvaliteti svjedoči činjenica da su od osnivanja udruženja u upravi kolegica Amila Omersoftić i kolege Adnan Šahman, Mirza Ramović i Jasmin Salkić, kao i dr. Sanja Ilhana Obralić Učambarlić, koja je naš počasni član i bila je tada, a i sada, vjetar u leđa te korektiv naših povremenih nepromišljenosti. Zajedno smo širili našu mrežu, znanja i konačno uticaj, koji je doveo do toga da nakon 10 godina aktivnog rada Dictum Factum stoji kao sinonim kvalitete, apolitičnosti, iskrenog volonterizma i lokal-patriotizma, koji se pokušao bezuspješno osporiti u više navrata od različitih interesnih skupina.

2. Šta je cilj predstojeće konferencije i kako doprinosi razvoju naše regije?

Protekle dvije godine naš rad je, pored Maglaja, fokusiran na animiranje i aktivnu saradnju mladih na području regije Maglaj–Doboj–Žepče. S tim u vezi, od prošle godine aktivno razgovaramo s mladima i promišljamo na koje načine ih još bolje uključiti te aktivirati u životima lokalnih zajednica. Kao posljedica takvih diskusija izrodila se ideja o konferenciji, koja bi po prvi put ikada na ovoj regiji okupila vršnjake i one malo starije mlade od današnjih srednjoškolaca da podijele svoje jedinstvene priče o uspjehu, izgradnji samopouzdanja, organizaciji vremena te generalno izgradnji progresivnog načina razmišljanja unutar svakog od nas.

Nedostaje nam konstantno da nas se podsjeća kako se, bez obzira odakle smo, prave vrijednosti, iskrene namjere i znanje uvijek istaknu te pronađu svoj put.

3. Kako birate inspirativne govornike poput Lejle Hadžić, Nadine Habibović, Jasmina Ćatića?

Kao grad i regija moramo biti ponosni što nije teško nabrojati na desetine uspješnih sugrađanki i sugrađana u njihovim poljima djelovanja. Evo zadatka našim čitateljima da, dok čitaju moj odgovor, razmisle o deset naših sugrađana koji su izvrsne zanatlije, prosvjetni radnici, umjetnici, policajci, humanisti, kuhari, naučnici, trgovci i poduzetnici.

Dok pišem odgovor, nismo objavili kompletnu listu govornica i govornika, ali je kriterij u ovoj godini bio jasan – želimo one koji do sada nisu bili eksponirani u lokalnim medijima ili govorili kao gosti na ranijim okruglim stolovima, kako kod nas, tako i kod drugih organizacija.

Ponos je još veći jer su to mahom izvrsni akademski građani, poduzetnici, naučnici i mnogi drugi čija ćemo imena uskoro objaviti. Fantastično je što nismo dobili odbijenicu i što i oni koji ne borave stalno u Maglaju osjećaju pripadnost našem gradu i potrebu da svoje iskustvo i znanje podijele novim generacijama.

4. Na koji način konferencija može pomoći mladima u našoj zajednici?

Siguran sam da nas sve, bez obzira na dob, može motivisati da taj dan, po dolasku kući, počnemo još više raditi sami na sebi i mijenjati navike na bolje. Mislim da je jedini put našeg kolektivnog boljitka onaj individualni. Ako svako počne unapređivati ono u čemu je dobar, mnogo lakše ćemo postati zajednica „najboljih“ i mnogo lakše se uzajamno podržavati, više cijeniti i zajednički raditi na tome da našem gradu i regiji bude bolje.

Mladi kao ciljana skupina zasigurno taj dan mogu proširiti svoj krug poznanika, razviti nove ideje s prijateljima iz Žepča i Doboja te biti inspirisani da su baš oni ta promjena i to „sutra“ koje svi priželjkujemo. Uz podršku iskusnijih, nove generacije će nam definitivno donijeti promjene.

5. Šta posjetitelji mogu očekivati od događaja na Željezničkoj stanici?

Neskromno ću reći – odličan provod. Još od izložbi serijala Ex Files: Maglaj kakvog smo voljeli trudimo se na neobičnim lokacijama prezentirati mlade muzičke stvaraoce, najčešće elektronske muzike i pravaca koje ne možemo čuti svaki dan u našim kafićima.

Posebnost ovog događaja jeste što je kompletno osmišljen i bit će realizovan od strane naših članova okupljenih oko inicijativa koje zovemo „Youth-led community projects“, gdje uz našu mentorsku podršku mladi osmišljavaju sadržaj, pripremaju i implementiraju isti u zajednicama. Naš gost, pod umjetničkim imenom Fulan Perez (Emir Aljukić), taj dan će na konferenciji razgovarati o fuziji svog poslovnog i umjetničkog života te imati svojevrsnu radionicu kako spojiti svoju kreativnu stranu u profesionalnom životu. Mnogo je iznenađenja pripremljeno za sam događaj, no mislim da je lokalitet Željezničke stanice mnogima emotivno jako važan.

6. Kako kroz aktivnosti poput Maglaj Spirit Weekenda oživljavate zaboravljene lokacije?

Uvijek su to izložbe ili filmske projekcije. Ponosan sam reći da smo na osnovu naših aktivnosti na maglajskoj tvrđavi nominovani za nagradu Heritage Champions, koja se dodjeljuje grupama i pojedincima koji kroz aktivnosti na lokalitetima kulturno-historijskog naslijeđa podižu svijest zajednica o značaju istih. Iskreno se nadam da ćemo istu i osvojiti. Bila bi to sjajna potvrda i još jedna perjanica na naše do sada regionalne i međunarodne nagrade i priznanja.

Prošlogodišnji Maglaj Spirit Weekend bio je i završnica najveće kampanje EU posvećene kulturi Culture Connects, tako da smo već uspjeli našu gradinu pozicionirati kao mjesto susreta. Cilj svakako ostaje da i na drugim lokacijama u gradu radimo dešavanja i da Maglaj postane još značajnije mjesto susreta mladosti iz svih krajeva.

7. Kakvu poruku želite poslati mladima kroz ove događaje?

Poruka je, prvenstveno, da su svi dobrodošli ako im se ovo što radimo čini zanimljivim i korisnim za njihov lični rast i razvoj. Druga poruka je da ne odustaju od svojih namjera i ideja samo zato što u datom trenutku ne djeluju ostvarivo.

Važno je usuditi se i probati, a rezultati sigurno neće izostati.

Maglaj Plus će se potruditi da maksimalno medijski isprati rad ovog vrijednog udruženja i svih njihovih aktivnosti koje doprinose jačanju naše zajednice. Pozivamo sve zainteresovane mlade da se uključe u ove pozitivne inicijative i zajednički radimo na izgradnji bolje budućnosti. Vidimo se u što većem broju 18. januara, a više informacija o predstojećim događajima možete pronaći na zvaničnoj Facebook stranici Udruženja mladih “Dictum Factum”.