Povećana “proizvodnja” lažnih profila i stranačkih botova
Posljednjih mjeseci Maglaj je postao ”mali raj” za lažne profile, stranačke botove i anonimne komentatore koji aktivno prate lokalna politička dešavanja. Gdje god se pojavi neka vijest, posebno ona koja je vezana za rad načelnika i rad općinske administracije, formira se vojska profila bez pravih fotografija, sa nekoliko prijatelja, bez historije, ali očigledno sa jasnom misijom: ostaviti trag u vidu kritike, spinova i insinuacija.
Postavlja se logično pitanje: Zašto Maglaj od jednom ima toliku ”proizvodnju” lažnih profila? Ali i ono još važnije: Zašto ti isti kritičari ne oglašavaju se stvarnih profila ako su toliko sigurni u svoje ”istine” i zašto to rade na taj način a ne preko institucija?
U praksi istina je jednostavna: iza velikog broja ovakvih profila, dokazano je da najčešće stoje male opozicione grupice ili pojedinci koji, skrivajući identitet, nastoje stvoriti privid nezadovoljstva i tenzija, naročito ako se u obzir uzme da je sljedeća godina, izborna godina, za neke političke opcije možda i ”historijska”. Kada nema jasnih argumenata, onda se pribjegava trikovima, izvrtanjem riječi, nedovršenim informacijama, ali i ono što je najteži oblik internet nasilja: napadima na privatne živote pojedinaca i njihovih porodica. Upravo tu najstaje najvažniji razlog anonimnosti, jer onaj ko govori istinu nikada ne bježi od vlastitog imena. A onda kao neki odgovor, vladajuće stranke prave slične profile kao neke robote za rat protiv ovih prvih. Iz pouzdanih izvora saznajemo da su se u pojedinim političkim partijama tokom redovnih sastanaka vodile i rasprave na ovu temu, ali ne sa ciljem suzbijanja ove pojave, nego naprotiv, da treba povećati sadržaj. Takve rasprave su dovodile i do unutarstranačkih prepiranja zbog razilaženja mišljenja između zdravog razuma i ličnih interesa.
“Farme botova i trolova” autorice Nataše Kilibarde
“U analizi botovskih aktivnosti koju je tim Radija Slobodna Evropa (RSE) nedavno sproveo, uočena je uobičajena praksa trolovanja uoči izbora. RSE navodi da su stranački botovi pred izbore u Bosni i Hercegovini 2020. djelovali tako što jedna osoba kreira na desetine anonimnih profila na Facebooku i minimalno desetak na nekadašnjem Twitteru (današnji X). Stranački botovi, iza kojih stoje stvarne osobe pa ih svrstavamo u trolove, sa anonimnih naloga dele sadržaje svojih stranaka i kandidata, a vređaju političke oponente, koristeći se klevetama, dezinformacijama i govorom mržnje, za određenu novčanu naknadu i bez straha od krivičnog gonjenja.” – navodi se u knjizi “Farme botova i trolova” autorice Nataše Kilibarde iz 2024. Godine, čiji je izdavač BIRN BiH – detektor. Upravo ova knjiga je bila inspiracija za tekst posvećen ovoj temi.
Postoje zakonske odredbe koje mogu obuhvatiti određene oblike nasilja ili zloupotrebe preko interneta: npr. prijetnje, uznemiravanje, prevare, teške uvrede, klevetu, objavljivanje tuđih fotografija / sadržaja bez dozvole, pozivanje na nasilje, govor mržnje, a u Republici Srpskoj kleveta je odnedavno i formalno krivično djelo.
Zanimljivo za većinu lažnih profila jeste korištenje umjetne inteligencije za kreiranje sadržaja. Svakodnevno se kreiraju karikature i tekstovi nastali uz pomoć umjetne inteligencije, vjerovatno kao način da se sakrije lična nepismenost ili stil pisanja kako bi se smanjio rizik od prepoznavanja samog autora. Naravno da uz nedovoljno argumenata alati poput ChatGPT-ja, Gemini-ja su idealni sa izmišljanje tekstova.
Šta se to dešava sa Maglajem, sa maglajskom rajom
Posebno je zanimljivo da se sve ovo dešava upravo sada, kada se u Općini Maglaj bilježi stabilan i vidljiv napredak, a načelnikov rad ocjenjuje kao jedan od najkonstruktivnijih posljednjih decenija. Da li se neki još uvijek nisu pomirili sa porazom na prošlim izborima, s obzirom da je nakon 8 godina Maglaj dobio novog načelnika ili je sve ovo samo priprema za predstojeće Opšte izbore, za koje anlitičari smatraju da bi mogli biti historijski za pojedine političke stranke, ostaje nam da vidimo. Sve ovo navedeno otvara nekoliko važnih pitanja. Šta se to dešava sa Maglajem, sa maglajskom rajom, da imamo ovoliki broj lažnih profila, stranica? Ko ih pravi? Ko njima koordinira i po čijoj komandi rade? I zašto se ta ”hrabrost” javlja samo kada se sakrije ime? Ako je cilj konstruktivna kritika, rasprava i argumenti, čemu onda anonimnost? Naravno da iz toga možemo zaključiti da je jedini cilj ovakvih profila manipulisanje javonošću, sijanje sumnje i pravljenje privida haosa.
Primjetno je i da neki autori lažnih profila nisu ni osvješteni politički, s obzirom da se u njihovim komentarima mogu vidjeti i neka osnovno politička neznanja, od odgovornosti pojedinih funkcija, zaduženja, a i onih neznanja o godinama vladanja stranaka, za što vjerujemo da i oni koje politika i ne zanima, znaju koliko je koja stranka i koji načilnik bili na vlasti. Također, neki profili i zaključavaju komentarisanje objava, što dodatno stvara sumnju na validnost i istinitost iznesenih objava.
Vrijeme je da građani počnu prepoznavati ove obrasce. Vrijeme je da razlikujemo kritiku od organizovanog pokušaja manipulacije i vrijeme je da se konačno upitamo: Zaslužuje li Maglaj ovo i zašto se ”istina” govori sa bezimenih profila?
Preporuka za građane
Kada naiđete na lažni ili sumnjiv profil blokirajte ga i prijavite direktno Facebooku, Instagramu, TikToku, i sl. odnosno direktno platformi koju koristite. Ne ulazite u rasprave sa anonimnim profilima, jer to i jeste njihov cilj, time se hrane. Svaki vid klevete, prijetnje, napada na porodicu ili iznošenja neistina prijavite nadležnim institucijama i uvijek sačuvajte dokaze: screenshot objave ili komentara, poruka, linkova i datum objave.
Kontakti za prijavu online zloupotreba i zlostavljanja
– Policijska stanica Maglaj: 032/603-589; 032/603-428; Adresa: 1. Mart br.35, 74250 Maglaj
– MUP ZDK: 032/449-249; e-mail: mupzdk@mupzdk.gov.ba; Adresa: Trg Bosne i Hercegovine 1, 72000 Zenica
– Federalna Uprava Policije: 033/280-020; e-mail: kabinet@fup.gov.ba; Adresa: Mehmeda Spahe 7, 71000 Sarajevo
– SIPA: 057/326-100; Krimolovci (anonimna besplatna linija 24/7): 080/020-505; email: sipa@sipa.gov.ba; Adresa: Nikole Tesle 59, 71123 Istočno Sarajevo
