Zabrinjavajući trend: Broj zaposlenih u FBiH vraćen na nivo od prije godinu dana – moguće posljedice novih zakona
Na kraju marta 2025. godine broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine gotovo je identičan kao i godinu ranije. Prema podacima koje objavljuje BiznisInfo.ba, 31. marta ove godine bilo je zaposleno samo 88 osoba više nego 31. marta 2024. godine, što sugeriše stagnaciju tržišta rada nakon višegodišnjeg rasta.
Zabrinjavajuće je da se broj zaposlenih u prva tri mjeseca ove godine smanjio za više od 8.500 osoba, i to uglavnom u Federaciji BiH. Ukupno, u cijeloj BiH zaposlenost je pala za 8.649 radnika, od čega je najveći pad zabilježen upravo u FBiH. U Republici Srpskoj pad je bio znatno blaži, dok je u Brčko distriktu zabilježen minimalan rast – svega tri nova radnika.
Moguća veza sa zakonskim izmjenama
Iako se zvanično ne navodi razlog ovakvog trenda, sve su češća mišljenja da je smanjenje broja zaposlenih direktna posljedica usvajanja novih zakonskih rješenja koja su stupila na snagu početkom godine. Poslodavci upozoravaju da su novi zakoni o radu, doprinosima i fiskalnim obavezama donijeli dodatna opterećenja, zbog čega su mnogi bili primorani da smanje broj radnika kako bi opstali na tržištu.
Ovo je prvi put nakon pandemije koronavirusa da se broj zaposlenih vraća na nivo od prije godinu dana, jer je prethodnih godina bilježen konstantan rast, izuzev povremenih mjesečnih oscilacija.
Mjesečni podaci za 2025. godinu:
- Januar: -4.589 zaposlenih
- Februar: -1.733 zaposlenih
- Mart: -2.327 zaposlenih
Stanje po kantonima:
Najveći pad zaposlenosti na godišnjem nivou zabilježen je u:
- Zeničko-dobojskom kantonu: -996 zaposlenih
- Tuzlanskom kantonu: -593
- Srednjobosanskom kantonu: -534
- Unsko-sanskom kantonu: -76
- Bosansko-podrinjskom kantonu: -40
- Posavskom kantonu: -19
S druge strane, povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u:
- Sarajevskom kantonu: +1.504
- Zapadnohercegovačkom kantonu: +482
- Hercegovačko-neretvanskom kantonu: +225
- Livanjskom kantonu: +17
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se ovaj trend nastavi, mogle bi uslijediti dodatne posljedice po tržište rada, posebno ako ne dođe do prilagođavanja ili ublažavanja novih zakonskih mjera koje trenutno negativno utiču na poslovnu klimu.
